Pumpa za isplaku ima loše uslove rada i slaba je karika u opremi za bušenje. U stvarnoj proizvodnji, zastoji u bušenju zbog nesreće ili oštećenja ispumpavanja isplake mogu se naići gotovo svaki dan. Neki ljudi su napravili statistiku u naftnom bušenju: kada je tijelo bušotine 2500M, 28,4 posto dnevnih troškova se troši na pumpu za isplaku, a 49,3 posto bušotine se koristi za popravku bušaće pumpe kada nema servisera. Velika većina nesreća pumpi za bušaće isplake uzrokovana je oštećenjem habajućih dijelova. Prema statistici, ukupan snimak bušenja u Sovjetskom Savezu 1970. godine iznosio je 13,82 miliona metara, dok je potrošeno 89.200 košuljica cilindara, 175000 klipova i 238000 ventila. Prema statistici 73 bušaće platforme na naftnom polju Šengli 1972. godine, ukupna potrošnja sedam habajućih delova pumpe za bušenje iznosila je 1,57 miliona juana, uključujući 580,000 juana za ventile, 270,000 juana za klipove , 300,000 juana za košuljice cilindara, i 420,000 juana za poluge i brtve. Vidi se da je od velikog značaja proučavanje mehanizma oštećenja habajućih delova i faktora koji utiču na njihov životni vek, kako bi se poboljšao vek i radna pouzdanost habajućih delova, smanjila potrošnja radne snage i materijala, poboljšala efikasnost bušenja. i smanjiti troškove. Ovo je takođe ključno pitanje za projektovanje bušaćih uređaja. Praksa pokazuje da čak i isti habajući dijelovi imaju različit vijek trajanja za različite tipove bušaćih pumpi, odnosno da ista pumpa i isti habajući dijelovi imaju različit vijek trajanja sa i bez poboljšanja. Ovo pokazuje da nakon potpunog razumijevanja utjecaja različitih faktora na vijek trajanja habajućih dijelova, vijek trajanja habajućih dijelova može se poboljšati kroz poboljšanja strukture, materijala i tehnologije obrade. Habajući dijelovi klipne pumpe za isplake uglavnom uključuju oblogu cilindra, klip (ili klip i njegovo brtvljenje), sjedište ventila i ventila, klipnjaču i njeno zaptivanje, itd. Svi su klipni dijelovi i dijelovi protiv brušenja njihovih zaptivnih parova trenja . Imaju dvije zajedničke karakteristike: jedna je da su dijelovi protiv brušenja elastična tijela, koja se mogu deformirati; drugi je da nose određenu razliku pritiska tokom radnog procesa. Stoga se razlikuje od para trenja koji čine dva kruta dijela, a proučavanje njegovih zakona trenja i habanja je teže.
Tečnost za ispiranje koju isporučuje pumpa za blato često sadrži veliki broj abrazivnih čestica, ponekad čak i do {{0}} procenata, a prečnik čestica dostiže 1.5-2.0 mm, i njihov mikroskopski tvrdoća dostiže 180-230. Kada su habajući dijelovi uzmični, zbog djelovanja razlike tlaka, klinasti tok tekućine zavlači čestice u kontaktnu površinu trenja, tako da su brtve ili kruti dijelovi dugo izgrebani ili užljebljeni, a habanje dijelovi gube svoju normalnu radnu sposobnost. Stoga normalno habanje habajućih dijelova uglavnom formira žljeb u istom smjeru kao i povratno kretanje po obodu dijelova tarnog para, a na pojedinim mjestima se mogu vidjeti tragovi tekuće erozije. Žljebovi na elastičnim dijelovima i krutim dijelovima para trenja često odgovaraju konveksnim i konkavnim.
Za elastične dijelove u tarnom paru, zbog nezadovoljavajuće završne obrade kontaktne površine tarnog para i prodora abrazivnih čestica, stvara se otpor trenja pri povratnom kretanju, a kako se radni tlak povećava, otpor se također povećava. , a dio energije se pretvara u toplotnu energiju. Temperatura dodirne površine dijelova tarnog para raste, a koeficijent prijenosa topline elastične gume je vrlo nizak. Toplina je koncentrisana na površini gumenih dijelova, što uzrokuje da guma ubrzava starenje sve dok ne izgubi elastičnost i više nema sposobnost brtvljenja. Uništavanje ventila i sjedišta ventila: Veliki broj rezultata analize pokazuje da vijek trajanja ventila uglavnom ovisi o radnim performansama zaptivke ventila, tako da je oštećenje i lomljenje ventila uglavnom posljedica preranog kvara gumene brtve , tako da na radnoj površini ventila i sjedišta ventila postoje sitni zazori. Protok tečnosti pod visokim pritiskom sa abrazivnim česticama probija radnu površinu ventila iz malih pukotina i uništava je. Proces se može grubo opisati na sljedeći način. Kada isplačna pumpa radi, dinamičko opterećenje djeluje na ventil mnogo puta, a abrazivne čestice su čvrsto ugrađene u radnu površinu diska ventila i sjedišta ventila. Stepen udubljenja. Kada su disk ventila i sjedište ventila ponovo u kontaktu, neke abrazivne čestice će udubiti formiranu udubinu, koja će se produbiti i proširiti. Kao rezultat tolikog broja ponavljanja, površina nekih metalnih slojeva je djelomično potrgana i elastično oljuštena, a na kraju su oštećeni ventil i sjedište ventila. Prema stvarnoj statistici, otpisani disk ventila zbog oštećenja gumenog zaptivnog prstena čini ukupno otpadni disk ventila. 85 posto od ukupnog broja diskova ventila oštećenih ovim razlogom ima žljebove; sjedišta ventila oštećena abrazivnim habanjem pod udarnim dinamičkim opterećenjem čine 70 posto ukupnog broja rashodovanih sjedišta ventila. Na površini se pojavljuju kružni tragovi habanja.
